Cijene povrća na pijacama i u marketima ove jeseni mnogima su pomrsile planove za zimnicu. Dok domaćice pokušavaju da pronađu najpovoljniju opciju, računica pokazuje da će tradicionalna priprema ajvara, pinđura i kiselog povrća ove godine biti ozbiljan udar na kućni budžet.

Septembar je vrijeme kada se u domaćinstvima širom regiona užurbano priprema zimnica. Peku se paprike, melje paradajz, slažu krastavčići i pune tegle ajvarom. Međutim, ove godine mnogi prije odlaska na pijacu dobro preračunavaju koliko će ih ta tradicija koštati.

Na pijacama kilogram crvene paprike trenutno se može naći za oko 4 KM, dok se „prevenule“ mogu kupiti za oko 2,5 KM. Ko kupuje veću količinu, odnosno pakovanje od 10 ili 15 kilograma, može proći nešto povoljnije. Cijena je oko 3,5 KM po kilogramu.

Patlidžan se prodaje za oko 3 KM, ali cijena može zavisiti od toga šta još kupujete. Uz veću količinu paprika može se dobiti za 3 KM, dok je bez kupovine paprika cijena oko 4 KM.

Paradajz, posebno popularno „volovsko srce“, drži cijenu od 4 do 4,5 KM po kilogramu, dok se manje paprike, žute i zelene, mogu pronaći po cijenama od 2 do 4 KM.

Za mnoge domaćice problem nije samo cijena. Suša i visoke temperature ostavile su trag i na baštama. Zato će mnogi morati baš sve od povrća da kupuju.

–Bašte su izgorjele. Od paprika nemam ništa. Prošle godine svu zimnicu sam napravila od svoje bašte, ove godine ništa – priča jedna od sugrađanki koje smo sreli na banjalučkoj „Tržnici“.

Upravo zato se ove godine mnogo više računa pravi na pijaci. Koliko paprika kupiti, gdje je povoljnija cijena i da li se više isplati kupiti veću količinu. A kada se sve sabere, ajvar postaje ozbiljna investicija.

Magdalena R. ne odustaje od domaćeg ajvara, bez obzira na cijene. Za svoju recepturu planira oko 20 kilograma očišćenih paprika, osam kilograma patlidžana i tri litre ulja.

-Praviću ga, jer nema tog kupovnog ajvara, koliko god pisalo da je domaći, da može da parira onome što napravimo – kaže ona za Srpskainfo. Njena računica je da će joj samo za ajvar ovog septembra trebati minimum 100 KM, a planira da napravi i pinđur, te pripremi kisele krastavčiće i paprike.

I tu dolazimo do još jedne važne stavke u računici, povrće se kupuje neočišćeno.

Ako se pravi manja tura, od 10 kilograma čistih paprika i tri kilograma očišćenog patlidžana, potrebno je kupiti otprilike 15 kilograma paprika i 4,5 kilograma patlidžana. Od te količine na kraju se dobije tek oko pet do šest tegli ajvara, zavisno od recepta, pečenja i ukuhavanja.

Drugim riječima, cijena domaćeg ajvara ne završava se na cijeni kilograma paprike. Kada se dodaju patlidžan, ulje, so, sirće i ostali sastojci, kao i ambalaža i vrijeme provedeno u pripremi, domaća tegla postaje sve skuplja.

Ko nema vremena, novca, volje ili mogućnosti da pravi zimnicu kod kuće, može je kupiti. U marketima „kupovni, ali domaći“ ajvar u tegli od 550 grama košta oko 16 KM. Ista gramaža može se pronaći i za 13 KM, dok cijene idu i na 11, odnosno 10,5 KM.

Ima, naravno, i jeftinijih varijanti. Tegla od 550 grama može se naći i za 6,5 KM, dok se pakovanja od 300 grama kreću oko 5,5 do 8 KM.

Ako je ajvar ove godine skup, za mahune je računica još bolnija. Kilogram trenutno u Banjaluci košta čak 12 KM. Jedan stariji bračni par kaže da im je to jednostavno previše, posebno kada cijenu uporede sa onom od prije nekoliko godina.

-Sjećam se da smo prije dvije, tri godine pakovanje mahuna od pet kilograma plaćali 40 KM – kažu oni. Danas bi ista količina, prema cijeni od 12 KM po kilogramu, koštala 60 KM.

Za domaćinstvo koje želi da ostavi nekoliko kilograma mahuna za zimu, razlika je i te kako primjetna.

Trgovci kažu da se cijena crvene paprike roge uglavnom nije značajnije promijenila u odnosu na prošlu godinu. Nešto skuplji je patlidžan, dok je paradajz osjetno skuplji nego prošlog septembra. Prošle godine mogao se naći već za oko 2,5 KM, dok se sada „volovsko srce“ prodaje za 4 do 4,5 KM. U marketima su crvene paprike nešto povoljnije i mogu se naći od oko 3,2 KM, pa naviše. Patlidžan je oko 2 KM, dok paradajz i dalje drži cijenu od 4 do 4,5 KM.

Nekada je priprema zimnice bila način da se uštedi i pojede kvalilteno. Kupi se povrće u sezoni, preradi i obezbijedi hrana za hladnije mjesece. Ove godine računica je drugačija.

Za nekoliko tegli ajvara, kisele paprike, krastavčiće, pinđur i zamrznute mahune lako se potroši nekoliko stotina maraka. Zbog toga će mnogi morati da biraju šta će spremati za zimu, koliko će tegli napraviti i gdje mogu proći jeftinije, piše Srpskainfo.

Nakon više od deset godina najava i odlaganja, izgradnja trotoara u Ulici Manjačkih ustanika u banjalučkim Srpskim toplicama konačno je ušla u konkretnu fazu. Grad Banjaluka izabrao je izvođača radova, a vrijednost posla sa PDV-om iznosi više od 1,15 miliona KM.

Kao najpovoljniji ponuđač izabran je „MG MIND“, u vlasništvu poznatog biznismena Mladena Milanovića Kaje, iz Mrkonjić Grada, čija ponuda iznosi 1.157.102,97 KM sa PDV-om.

Riječ je o projektu na koji stanovnici ovog dijela Banjaluke čekaju godinama, posebno zbog blizine Osnovne škole „Branislav Nušić“ i činjenice da se trotoar planira uz prometnu saobraćajnicu kojom svakodnevno prolazi veliki broj vozila.

FOTO: GOOGLE MAPS

Na trotoar se čeka od 2013. godine

Prve najave izgradnje trotoara na potezu od „Nule“ do Osnovne škole „Branislav Nušić“ datiraju još iz 2013. godine. Rokovi su se tokom godina pomjerali dok je problem u međuvremenu prerastao u pitanje bezbjednosti, budući da djeca do škole prolaze uz magistralni put Banjaluka–Mrkonjić Grad. U blizini škole je 2021. godine postavljen i stacionarni radar, uz ograničenje brzine od 40 kilometara na čas.

Mještani su izgradnju trotoara godinama navodili kao jedan od prioriteta, dok su roditelji posebno upozoravali na bezbjednost učenika.

Nagle padavine koje su tokom noći zahvatile Banjaluku napravile su pravi mali bazen u Ulici Gavre Vučkovića, kod Ćiriličnog parka. Na dijelu ulice sa tri saobraćajne trake, dvije su jutros pod tolikom količinom vode da je za normalnu vožnju praktično ostala samo srednja.

Fotografije sa terena BL portalu poslao je čitalac, a na njima se vidi da su se sa obje strane kolovoza formirale ogromne lokve koje više podsjećaju na mala jezera nego na uobičajeno zadržavanje vode nakon kiše.

Ko jutros prolazi ovim dijelom grada, nema mnogo prostora za izbor. Svi putevi, barem oni suvi, vode ka srednjoj traci.

FOTO: BL PORTAL

Zbog toga se vozači prestrojavaju prema sredini kolovoza i prolaze znatno sporije, a uz jutarnji špic takva situacija vrlo lako može napraviti ozbiljnije kolone.

Padavine su tokom noći zahvatile i druge dijelove Banjaluke, pa se problemi sa zadržavanjem vode mogu očekivati i na drugim ulicama. Uz povećan broj vozila u jutarnjim satima, realno je očekivati sporiji saobraćaj i gužve širom grada.

Vozačima se savjetuje dodatni oprez, posebno na mjestima gdje voda prekriva veći dio kolovoza, jer se ispod nje ne može jasno vidjeti stanje asfalta niti procijeniti dubina.

FOTO: BL PORTAL