Pratite nas na

Banja Luka

U Banjaluci niču “zgrade duhova”: Ovo su podaci koji dokazuju koliko je stanova zaista prazno FOTO

Objavljeno

na

u-banjaluci-nicu-“zgrade-duhova”:-ovo-su-podaci-koji-dokazuju-koliko-je-stanova-zaista-prazno-foto

Stanovi se prodaju čim se zgrada “zakopa”, ali se, naročito noću kada pogledate u desetine neosvijetljenih prozora, često stiče utisak da u njima niko ne živi. Ta banjalučka priča o “zgradama duhova”, čini se, nije nastala bez razloga. Zvanični podaci banjalučkog Vodovoda, dostavljeni BL portalu, pokazuju da gotovo polovina stanova u novijim zgradama ima izuzetno malu ili nikakvu potrošnju vode, što otvara pitanje koliko je tih stanova zaista naseljeno.

Na kraju 2025. godine u Banjaluci je evidentirano 18.796 stanova sa ugrađenim pojedinačnim sekundarnim vodomjerima, odnosno stanova u novijim stambenim zgradama za koje je moguće pratiti stvarnu pojedinačnu potrošnju vode.

Analiza pokazuje da čak 8.945 stanova, odnosno 47,6 odsto ukupnog broja, mjesečno troši najviše pet kubnih metara vode. Za poređenje, prosječno četvoročlano domaćinstvo u Banjaluci, prema procjenama, mjesečno potroši između 12 i 15 kubnih metara vode.

Drugim riječima, skoro svaki drugi stan u zgradama u Banjaluci starim do dvadesetak godina troši višestruko manje vode nego što je uobičajeno za domaćinstvo u kojem se svakodnevno živi.

Posebno je zanimljiv podatak da je 1.123 stana, odnosno gotovo šest odsto ukupnog broja, tokom cijele godine imalo nultu potrošnju vode. Riječ je o stanovima u kojima nije registrovan nijedan potrošeni kubni metar, zbog čega je sasvim opravdano pretpostaviti da su bili prazni ili potpuno nekorišteni.

Ukupno 3.033 stana nisu uopšte imala ili su imala potrošnju manju od jednog kubnog metra mjesečno.

Najbrojniju grupu čini 5.912 stanova sa potrošnjom između jednog i pet kubnih metara mjesečno. Takva potrošnja daleko je ispod prosjeka jednog prosječnog domaćinstva i može ukazivati na stanove koji se koriste samo povremeno, u kojima boravi jedna osoba ili koji veći dio godine ostaju prazni.

Kada se objedine sve kategorije do pet kubnih metara mjesečno, dolazi se do podatka da 8.945 stanova, odnosno gotovo 48 odsto svih stanova sa sekundarnim vodomjerima, ne pokazuje obrasce potrošnje karakteristične za stanove u kojima stalno žive porodice.

Iz Vodovoda naglašavaju da se analiza odnosi isključivo na stanove koji imaju vlastite pojedinačne sekundarne vodomjere, odnosno uglavnom na novogradnju.

“Važno je napomenuti da se radi samo o stanovima koji imaju vlastite pojedinačne sekundarne vodomjere, a to su samo novije zgrade. Starije zgrade imaju samo jedan zajednički vodomjer, pa za stanove koji ne troše ili malo troše, a nalaze se u takvim objektima, ne možemo imati tačne podatke”, navode iz Vodovoda za BL portal.

Trgovci nekretninama imaju drugačiju sliku

Dok podaci o potrošnji vode pokazuju da se hiljade stanova ne koriste na način karakterističan za stalno stanovanje, predstavnici tržišta nekretnina tvrde da to ne znači da su stanovi prazni. Prema njihovim riječima, veliki dio tih nekretnina služi kao investicija, izdaje se ili se koristi samo povremeno.

Prema riječima Aleksandra Vukovića, vlasnika agencije za nekretnine “Condo”, većina stanova u novogradnji jeste u funkciji, ali se ne koristi isključivo kroz klasično stanovanje vlasnika, već i kroz izdavanje i povremeni boravak.

“Ne bih se složio sa mišljenjem da su to ‘zgrade duhova’. Najveći procenat stanova se koristi, samo ne nužno tako što vlasnici žive u njima. Veliki broj stanova se izdaje i stalno je u opticaju“, kaže Vuković za BL portal.

Direktor Agencije za nekretnine “Remax” iz Banjaluke Dragan Milanović kaže da podatke o potrošnji vode ne treba automatski tumačiti kao dokaz da je veliki broj stanova potpuno prazan.

“U svakoj novoizgrađenoj zgradi postoji određeni broj stanova koji su kupljeni kao investicija, a ne za stanovanje. Vlasnici su često ljudi iz inostranstva, drugih gradova Republike Srpske ili čak Banjalučani koji ih koriste kao vid ulaganja. Takvi stanovi se uglavnom izdaju, bilo dugoročno ili kroz kratkoročni najam, dok se jedan dio koristi sezonski kada vlasnici dolaze iz inostranstva. Može se reći da dio tih stanova nije stalno naseljen, ali ne i da su svi potpuno prazni. Naravno, ima i takvih slučajeva, ali oni nisu dominantni”, rekao je Milanović za BL portal.

Banjalučko tržište nekretnina

Tržište nekretnina u Banjaluci i dalje je veoma aktivno, a posebno su traženi manji stanovi koji se najčešće kupuju kao vid ulaganja kapitala. Zbog stabilne potražnje za najmom, mnogi kupci stan ne vide kao mjesto za život, već kao investiciju koja bi im u budućnosti mogla donositi dodatni prihod.

„Stanovi se rasprodaju u roku od mjesec dana, a za investiciju se uglavnom kupuju stanovi do 50 kvadrata“, navodi Aleksandar Vuković.

Prema njegovim riječima, upravo takvi stanovi najlakše pronalaze zakupce, zbog čega su među najpoželjnijim nekretninama na tržištu. To, dodaje, utiče i na samu strukturu kupaca, koja se posljednjih godina značajno promijenila.

Iako se često može čuti da najveći broj stanova kupuje dijaspora, Vuković za BL portal tvrdi da je stvarnost iznenađujuće drugačija.

„Najmanje je kupaca iz dijaspore. Najviše su to naši ljudi iz drugih gradova Republike Srpske, od Novog Grada do Trebinja, pa i šire“, objašnjava on.

Takvi kupci, kaže, stanove najčešće kupuju kao sigurnu investiciju ili kao nekretninu koju će koristiti povremeno, dok se u međuvremenu izdaje.

S druge strane, kupovina nekretnine za vlastite stambene potrebe prati potpuno drugačiju logiku. U tim slučajevima prioritet nisu niža cijena i brza isplativost ulaganja, već komfor i dugoročno rješavanje stambenog pitanja.

„Ljudi koji kupuju stanove za život su uglavnom mlađi bračni parovi i oni najčešće uzimaju stanove preko 50 kvadrata“, kaže Vuković.

Porodice i mladi bračni parovi uglavnom traže veći životni prostor, dodatne sobe i sadržaje koji će im omogućiti dugoročan boravak. Zbog toga su njihove potrebe često potpuno drugačije od investitora koji traže što manji stan uz što brži povrat uloženog novca, ali i jedno i drugo je podjednako dostupno ukoliko ste dovoljno brzi i imate pomoć stručnog agenta.

Gdje je najjeftinije kupiti stan?

Na cijenu stana u Banjaluci danas najviše utiču lokacija, kvalitet gradnje, spratnost, sadržaji u blizini, ali i sama potražnja za određenim dijelovima grada. Razlike između pojedinih naselja su značajne, pa cijena kvadrata ozbiljno “šeta”.

„Cijenu su trenutno od 3.000 do 7.000 KM po kvadratu. Najjeftinije je u Lazarevu i Adi, dok su najskuplje lokacije centar, Borik i Nova Varoš“, ističe Vuković.

Prema njegovim riječima, interesovanje kupaca za centralne gradske zone ne jenjava uprkos visokim cijenama, zbog čega upravo u tim naseljima kvadrat dostiže rekordne iznose. S druge strane, nešto pristupačnije lokacije i dalje privlače kupce koji žele riješiti stambeno pitanje po nižoj cijeni ili traže nekretninu za ulaganje.

Tržište, ocjenjuje on, zasad ne pokazuje znakove usporavanja, potražnja je i dalje prisutna, a novi stambeni objekti uglavnom pronalaze kupce i prije završetka gradnje.

 

Banja Luka

Banjaluka u znaku mladosti i jedinstva: Svečano otvoren Svesrpski fudbalski kup FOTO

Objavljeno

na

od

BL Vijesti
banjaluka-u-znaku-mladosti-i-jedinstva:-svecano-otvoren-svesrpski-fudbalski-kup-foto

Banjaluka je večeras postala centar sportskog duha, druženja i zajedništva. Okupljanjem kod Narodnog pozorišta Republike Srpske i svečanim defileom do Hrama Hrista Spasitelja, zvanično je otvoren Svesrpski fudbalski kup, manifestacija koja je u srcu Republike Srpske okupila oko 500 dječaka i 32 ekipe iz svih krajeva regiona i dijaspore.

​Uz bogat kulturno-umjetnički program u kojem su učestvovali KUD „Čajavec“, Haos animatori iz Novog Sada, kao i popularni jutjuberi Đota Freestyle i Stefan Braco Gajić, atmosfera u gradu na Vrbasu bila je ispunjena osmesima, zastavicama i navijačkim uzbuđenjem. Pored domaćih timova i ekipa iz Srbije, na turniru učestvuju i klubovi iz Rumunije, Austrije, Njemačke, Hrvatske, Crne Gore i Sjeverne Makedonije.

​Poruka iz Kosovske Mitrovice: „Očekujemo lijepo druženje, ovde smo kao kod kuće“

​Među posebnim gostima turnira nalaze se i mališani iz Kosovske Mitrovice, čiji su dolazak i prisustvo izazvali posebne emocije svih prisutnih.

​Trener ekipe iz Kosovske Mitrovice, Adi Idrizović, nije krio oduševljenje organizacijom i dočekom u Banjaluci, istakavši da je sport u drugom planu u poređenju sa prijateljstvima koja se ovde grade.

​„Očekujem lijepo druženje prije svega, kao što već i jeste — sjajan turnir! Prvi put smo ovde kada je u pitanju ovaj turnir, a inače nam je ovo već treći put u Banjaluci. Banjaluka je fenomenalan grad, organizatori su top, i zaista sve je najljepše“, izjavio je Idrizović.

​Iako su iza sebe imali dug i naporan put, dječaci iz Kosovske Mitrovice i Metohije na turnir su stigli puni energije i spremni za nadmetanje.

​„Ovo nam je prvi Svesrpski kup na koji smo pozvani kao specijalni gosti iz Kosovske Mitrovice i sa Kosova i Metohije. Prelijepo je i divno iskustvo za djecu. Putovali smo malo duže, ali vrijedilo je. Mi smo došli sa mlađim generacijama, ali najbitnije je da učestvujemo, da se djeca druže i da uživaju, a rezultat je u drugom planu“, poručio je trener Idrizović.

​Više od sportskog turnira

​Svesrpski kup nema za cilj samo da proglasi pobjednike na terenu, već da iz godine u godinu okuplja sve veći broj djece iz Republike Srpske, Srbije, regiona i dijaspore, prerastajući u tradiciju koja spaja generacije.

​Organizatori su poručili da je svaka lopta važna, ali da su fer-plej, međusobno poštovanje i nove uspomene ono što čini prave šampione. Gradom večeras odzvanja poruka jedinstva, a mladim fudbalerima predstoje dani borbe za pehare, ali prije svega — dani za pamćenje.

Nastavi čitati

Banja Luka

Isti scenario, ista lokacija i sumnja da je požar podmetnut: Civilna zaštita očekuje istragu u Vrbanji FOTO/VIDEO

Objavljeno

na

od

BL Vijesti
isti-scenario,-ista-lokacija-i-sumnja-da-je-pozar-podmetnut:-civilna-zastita-ocekuje-istragu-u-vrbanji-foto/video

​Veliki požar koji je prije tri dana izbio u banjalučkom naselju Vrbanja, otvorio je pitanje ljudskog faktora, jer je vatra krenula gotovo sa iste lokacije kao i prije nekoliko godina. Kako za BL portal kažu iz Civilne zaštite Banjaluka, postoji mogućnost da je požar izazvan nekontrolisanim paljenjem ili namjerno podmetnut, zbog čega očekuju detaljnu istragu nadležnih organa.

U požaru, na sreću, nije bilo žrtava ni uništenih objekata, ali je izgorjela značajna površina niskog rastinja, niske šume, bujadi i makije. Portparol Civilne zaštite Banjaluka Ljubinko Spasojević za BL portal kaže da okolnosti pod kojima je požar izbio bude sumnju.

“Sumnjamo da ovdje ima elemenata ljudskog faktora, bilo da je riječ o nekontrolisanom paljenju ili namjerno podmetnutom požaru. Prosto je nemoguće da u 18.20 časova, kada sunce već zalazi i toplota nije toliko jaka, vatra plane sama od sebe“, objašnjava Spasojević.

Prema njegovim riječima, posebno je indikativno to što je vatra izbila na gotovo istoj lokaciji kao i prije tri-četiri godine – ispod streljane, na području prema Jelovcu.

Tada je, kako navodi Spasojević, požar trajao danima, a u njegovo gašenje bio je uključen i Helikopterski servis Republike Srpske. Zbog toga u Civilnoj zaštiti očekuju da nadležni organi utvrde sve okolnosti i tačan uzrok ovogodišnjeg požara.

“Nadležni organi Policije RS moraće sprovesti detaljnu istragu kako bi se utvrdio tačan uzrok“, istakao je Spasojević.

Izgorjela vegetacija

Iako je požar zahvatio veliku površinu, stambeni i pomoćni objekti nisu oštećeni. Nekoliko vikendica nalazilo se u blizini požarišta, ali vatra u nijednom trenutku nije direktno ugrozila kuće.

Konačna procjena obuhvaćene površine još nije završena, a u Civilnoj zaštiti očekuju da će precizni podaci biti poznati do kraja sedmice.

“Izgorjelo je uglavnom nisko rastinje, niska šuma, bujad i takozvana makija na zapuštenom i zaraslom području“, kaže Spasojević.

Vatrogasci se borili gotovo 24 časa

Požar je prijavljen 1. septembra u 18.20 časova, a vatrogasne ekipe na teren su stigle samo minut kasnije. Intervencija je trajala do 2. septembra u 18.45 časova.

U gašenju je učestvovalo 29 vatrogasaca sa osam vozila, a posao im je dodatno otežavao izuzetno nepristupačan teren.

Prema riječima Spasojevića, vozila su mogla prići samo do određene tačke, nakon čega su vatrogasci morali pješačiti još oko pola sata noseći opremu.

“Radi se o veoma nepristupačnom i strmom terenu bez puteva. Naše ekipe su vozilima mogle doći samo do određene tačke, a odatle su momci morali pješačiti pod punim teretom“, opisuje Spasojević, dodajući da je u trenutku rasplamsavanja požara prizor izgledao kao “apokalipsa“.

Ipak, izostanak jakog vjetra pomogao je vatrogascima da spriječe širenje vatre prema naselju.

“Sreća u nesreći je što nije bilo jakog vjetra. Momci su dali sve od sebe i nadljudskim naporima spriječili da se vatra sa Jelovca spusti prema prvim kućama u naselju“, kaže Spasojević.

Požar je sada u potpunosti pod kontrolom i nema opasnosti od njegovog daljeg širenja.

Apel građanima

Iz Odsjeka za poslove civilne zaštite ponovo su apelovali na građane da budu maksimalno oprezni i da se, posebno tokom visokih temperatura, uzdrže od paljenja vatre na otvorenom.

Upozoravaju da jedan trenutak nepažnje može dovesti do brzog širenja vatre i ugroziti imovinu, a u najtežim slučajevima i ljudske živote.

 

Nastavi čitati

Banja Luka

Propao Stanivukovićev projekat: Ništa od Civilnog roka FOTO

Objavljeno

na

od

BL Vijesti
propao-stanivukovicev-projekat:-nista-od-civilnog-roka-foto

Prvi Civilni rok u Banjaluci koji je krajem maja ove godine kao veliki projekat najavio gradonačenik Banjaluke Draško Stanivuković, zasad neće biti realizovan, potvrđeno je za BL portal iz banjalučke Civilne zaštite. Iako je prethodno kao razlog za odgađanje projekta navedena vanredna situacija zbog problema sa vodosnabdijevanjem i angažovanja svih raspoloživih resursa na terenu, nakon dodatnih razgovora sa prijavljenim kandidatima odlučeno je da se obuka stavlja “ad akta”.

Kako je za BL portal rekao Ljubinko Spasojević iz Odsjeka za poslove civilne zaštite, razlog je to što značajan broj prijavljenih trenutno nije u mogućnosti da učestvuje u obuci zbog početka nove školske i akademske godine, ali i drugih ranije preuzetih obaveza.

Civilna obuka mladih trebalo je da bude održana još u julu, u okviru intenzivnog dvadesetodnevnog programa u Krupi na Vrbasu, za koji je bilo predviđeno oko 100 polaznika uzrasta od 18 do 25 godina.

Međutim, realizacija je tada stopirana zbog suše i problema sa vodosnabdijevanjem u Banjaluci.

Iz Civilne zaštite podsjećaju da su njihovi pripadnici i Profesionalna teritorijalno vatrogasno-spasilačka jedinica gotovo dva mjeseca bili angažovani punim kapacitetom, kako tehničkim tako i ljudskim, zbog situacije na terenu.

„Civilnu obuku mladih nismo bili u mogućnosti kvalitetno organizovati u prvobitno planiranom terminu, dok sada sami polaznici nisu u mogućnosti suspendovati ili prolongirati svoje obaveze u srednjim i visokoškolskim obrazovnim ustanovama koje pohađaju“, rekao je Spasojević.

Nakon što su obavljeni dodatni razgovori sa prijavljenim kandidatima, utvrđeno je da bi se obuka u ovom trenutku morala održati u znatno manjem kapacitetu.

U Civilnoj zaštiti, međutim, smatraju da to ne bi bilo opravdano.

„Imajući u vidu da nam je od samog početka cilj da obuka bude kvalitetna, sadržajna i da u njenoj realizaciji učestvuje što veći broj zainteresovanih mladih ljudi, smatramo da u ovom trenutku ne bi bilo opravdano realizovati program u vidno smanjenom kapacitetu“, poručili su oni.

Projekat nije odbačen

Iako prvi ciklus neće biti održan u planiranom terminu, iz Civilne zaštite naglašavaju da od projekta ne odustaju.

Namjera je, kako navode, da se Civilni rok nastavi razvijati i da njegova realizacija bude planirana u narednom periodu, kada bi bilo moguće obezbijediti bolje uslove i veći odziv mladih koji su u mogućnosti da prođu obuku. Za sada, međutim, nije precizirano kada bi novi termin mogao biti određen.

Podsjetimo, javni poziv za prvi Civilni rok bio je otvoren od 25. maja, a prvobitni rok za prijave bio je 24. jun. Nakon toga prijave su produžene do 15. jula.

Iz Civilne zaštite tada nisu željeli saopštiti konačan broj prijavljenih prije zatvaranja poziva, uz obrazloženje da je postojala mogućnost da neko od zainteresovanih u međuvremenu odustane. Tačan broj prijavljenih ni sada ne otkrivaju.

Stanivukovićeva ideja o “jačanju omladine”

Najavljujući svoj idejni projekat, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković objasnio je da mladi nakon srednje škole treba da prođu civilnu obuku, kako bi “radili sklekove, trbušnjake, trčali, jeli pasulj i luk i bili jaki, a ne smotani”.

Iz Gradske uprave tada su najavili da Grad u potpunosti finansira i obezbjeđuje smještaj i ishranu tokom svih dana kampa, prevoz do same lokacije, neophodnu opremu za sticanje znanja, kao i zdravstvenu zaštitu, životno osiguranje i osiguranje u slučaju povrede tokom trajanja programa.

U objašnjenju projekta koji je izazvao burne rekacije Banjalučana, stajalo je da je cilj formiranje tima punoljetnih osoba koje bi se dobrovoljno stavile na raspolaganje gradu u slučaju elementarnih nepogoda, prirodnih katastrofa ili drugih nesreća, ali tek nakon što prođu obuku.

 

Nastavi čitati
Oglašavanje

Aktuelno