Od mlaznog goriva koje se koristi u bombarderima do otrovnog dima iz zapaljenih skladišta nafte, sukob na Bliskom istoku nanosi znatnu štetu prirodi i klimi.
AFP je intervjuisao stručnjake o ekološkim troškovima rata koji često prolaze ispod radara.
Američki i izraelski avioni troše znatnu količinu goriva dolaskom do Persijskog zaljeva i preletima iznad Irana, rekao je Benjamin Neimark sa Sveučilišta kraljice Marije u Londonu.
Neprekidno korištenje tihih bombardera i borbenih aviona znatno pridonosi emisiji stakleničkih plinova koji zagrijavaju planet.
-Američka mornarica takođe ima popriličnu flotu u blizini – rekao je Neimark za AFP.
-To znači da značajan broj američkih vojnika treba neprestano hraniti i pružati im smještaj. Svim tim plutajućim gradovima potrebna je energija – napominje Neimark.
To je dijelom omogućeno dizelskim generatorima, čak i ako je većina nosača na nuklearni pogon, što je izvor energije koji proizvodi daleko manje štetnih emisija od fosilnih goriva.
Mnogi stručnjaci pri procjeni ukupnog uticaja sukoba na okoliš uzimaju u obzir sve, od proizvodnje oružja i eksploziva do poslijeratnih napora za obnovu.
Prema studiji objavljenoj u recenziranom časopisu One Earth, rat u Gazi generisao je oko 33 miliona tona ekvivalenta ugljikovog dioksida – količinu usporedivu s 7,6 milijuna automobila na benzin ili godišnjim emisijama manje zemlje poput Jordana.
Prema procjeni Inicijative za obračunavanje emisija stakleničkih plinova u ratu, rat u Ukrajini uzrokovao je više od 300 miliona tona dodatnih emisija, što je uporedivo s godišnjom proizvodnjom Francuske.
Klimatski troškovi
Sukob se prelio i na Hormuški moreuz, ključnu arteriju za prolaz nafte i plina do globalnih tržišta ovisnih o energiji iz Persijskog zaljeva.
Brodovi koji prevoze ova lako zapaljiva goriva kroz uski plovni put, zajedno s rafinerijama nafte i plina i skladištima u regiji, bili su meta u ovom ratu, rekao je Neimark.
“Ovaj sukob je očito drugačiji”, rekao je.
-Značajan broj rafinerija već je bio meta. Te su buktinje toksične i imaju ozbiljne klimatske posljedice – upozorava Neimark.
Naftne bušotine zapaljene u Kuvajtu 1990-ih tokom prvog Zaljevskog rata gasile su se mjesecima, a ispustile su procijenjenih 130 do 400 miliona tona ekvivalenta ugljikovog dioksida.
Lančana reakcija
Sukob je izbio 28. februara, a doveo je do naglog porasta cijena nafte i obnovio pažnju na globalni prelaz na čišće i klimatski prihvatljivije oblike energije.
Andreas Rudinger s Instituta za održivi razvoj i međunarodne odnose rekao je da su ekonomske posljedice rata stavile političare “pod pritisak da smanje teret cijena nauštrb klime”.
Brisel je suočen s pritiskom da ublaži svoja pravila trgovanja emisijama kao odgovor na nagli porast cijena energije, dok su druge vlade poduzele korake kako bi pomogle vozačima s cijenama goriva.
Ali tu je i “perspektiva polupune čaše”, rekao je Rudinger.
-S čisto ekonomskog stajališta… rast cijena fosilnih goriva čini rješenja za dekarbonizaciju i elektrifikaciju privlačnijima – rekao je.
Rizici onečišćenja
Napadi na energetsku infrastrukturu, tankere za naftu i vojne ciljeve zagađuju okolni vazduh i vodu te šire toksične hemikalije, kažu stručnjaci.
Otrovni crni oblaci dima dizali su se iz zapaljenih naftnih postrojenja u Teheranu prošlog vikenda nakon što su napadnuta skladišta goriva.
Mathilde Jourde s Instituta za međunarodne i strateške odnose (IRIS) rekla je da ciljanje nuklearnih, vojnih i energetskih objekata ima “izuzetno zagađujuće” posljedice za vazduh, vodu i tlo.
-Tek smo zagrebali površinu, ali već možemo vidjeti da postoje stotine oštećenih postrojenja u Iranu i susjednim zemljama koja predstavljaju rizik od onečišćenja za ljude i okolinu – rekao je AFP-u Doug Weir iz Opservatorija za sukobe i okolinu (CEOBS).
-Posebno smo zabrinuti zbog oštećene naftne infrastrukture, vojnih objekata i osjetljive morske okoline Perzijskog zaljeva – dodao je.
Index
The post TOKSIČNE HEMIKALIJE Rat na Bliskom istoku uništava okolinu i klimu appeared first on BLINK.ba.