Pratite nas na

Najnovije

Šta je Srpska mogla imati U ROBNIM REZERVAMA novcem od „Viaducta“ i Serdarova?

Objavljeno

na

Građane Republike Srpske su kontroverzni slučajevi “Serdarov” i “Viaduct” ukupno koštali nevjerovatna 352 miliona KM, a tim vrtoglavim iznosom su, da postoje robne rezerve, one mogle biti napunjene sa 16 miliona vreća brašna, čak i da su nabavljene po maloprodajnim cijenama.

U šokantnom slučaju “Viaduct” je, podsjetimo, Republika Srpska izgubila 112 miliona maraka, dok je 240 miliona KM isplaćeno Rašidu Serdarovu, vlasniku kompanije “Comsar Energy Group Limited” sa Kipra.

Vreća brašna u maloprodaji trenutno u prosjeku košta 22 marke, dok je, naravno, u veleprodaji znatno jeftinija. Čak i da su robne rezerve “punjene” po maloprodajnim cijenama, moglo se kupiti 16 miliona vreća brašna.

Litar mlijeka u tetrapaku u maloprodaji, prema najnovijim dostupnim statističkim podacima, košta u prosjeku 2,25 KM. Za 352 miliona maraka moglo se kupiti više od 156 miliona litara mlijeka (preciznije: 156.444.444 litara).

Ulje jestivo košta u maloprodaji oko 3,40 KM, što znači da je Republika Srpska “Viaductu” i Serdarovu “dala” 103.529.411 litara ulja.

Kilogram šećera košta 1,61 KM (na vreću je, naravno, jeftiniji, a u veleprodaji dodatno), pa je za 352 miliona moglo biti kupljeno 218.633.540 kg šećera.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u maloprodaji je u januaru kilogram riže koštao 4,06 KM, što znači da se moglo kupiti i 86.699.507 kg ove namirnice, ili, recimo, 53.987.730 kg pasulja po cijeni od 6,52 km/kg.

Krompir je u maloprodaji koštao 1,35 KM, te se za 352 miliona maraka moglo kupiti 260.740.740 kg ovog povrća.

Republika Srpska nema robne rezerve

Ali, ništa od toga Republika Srpska nema u vlastitim robnim rezervama, jer nema ni – robne rezerve. Da će ih Vlada Republike Srpske ugasiti, znalo se još 2018. Od tada do danas, vlast kroz ovaj mehanizam nije mogla intervenisati ni u jednoj krizi, od pandemije virusa korona, preko rata u Ukrajini, do sukoba na Bliskom istoku. U FBiH je situacija drugačija – imaju svoje zalihe.

-Na zalihama imamo robu u vrijednosti oko 40 miliona KM – rekao je nedavno Tončo Bavrka, direktor Direkcije robnih rezervi FBiH.

Srbija ima Republičku direkciju za robne rezerve

Srbija ima Republičku direkciju za robne rezerve, a uštedjeli su i energente. Ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović izjavila je nedavno da su se oni na vrijeme pripremili i nabavili dodatne količine nafte i gasa i istakla da su skladišta naftnih derivata u cijelosti popunjena.

Šta imaju Hrvatska i Slovenija?

Kada je u pitanju Hrvatska, državni sekretar u Ministarstvu privrede Vedran Špehar rekao je nedavno da oni u robnim zalihama imaju žitarica za cjelokupne potrebe stanovništva za 60 dana.

Prema dostupnim podacima, slovenački rezervoari su puni, sadrže 700 miliona litara naftnih derivata, što je dovoljno za više od tri mjeseca prosječne dnevne potrošnje.

Šta kaže ministar Puhovac?

Sa druge strane, ministar trgovine i turizma Republike Srpske Ned Puhovac izjavio je da se robne rezerve nafte i naftnih derivata Republike Srpske ne mogu staviti u upotrebu na benzinskim pumpama.

-To su rezerve za policiju, vatrogasce i Hitnu pomoć – rekao je Puhovac.

Aktuelni premijer Republike Srpske Savo Minić je u Vladi od 2022, kada je preuzeo funkciju ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske. Da li je u protekle četiri godine predlagao vraćanje robnih rezervi, prije nekoliko dana nije spominjao, ali je potvrdio – one trebaju Republici Srpskoj.

-Robne rezerve nijedne države nikad nisu bile dovoljne za odgovor na bilo kakvu kriznu situaciju. Slažem se, one treba da postoje, ali one služe da neko ne bude gladan. Niko u Republici Srpskoj nije i neće biti gladan. Mi ćemo obezbijediti sve što treba – kazao je Minić.

Murisa Marić: Robne rezerve neophodne

Na to Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor, poručuje da se stalno priča o tome da niko ne treba da bude gladan, a ne priča se o dostojanstvu čovjeka.

-Sve države koje planiraju bolju budućnost za svoje građane, imaju robne rezerve. Neophodne su nam. One služe za to da se odreaguje i da se cijene spuste kada dođe do rasta. Njihova svrha je da se reaguje na sve krize koje mogu da nastupe usljed poremećaja na tržištu – kaže Marićeva za “Nezavisne novine”.

Šta poručuju ekonomisti

Ekonomisti poručuju Miniću: Ne, robne rezerve ne služe da niko ne bi bio gladan, jer za to postoji, primjera radi, Crveni krst. Robne rezerve, dodaju ekonomisti, služe da bi se smanjila inflacija i spriječila nestašica. Pitaju ga gdje je bio sve ove godine i zašto se robnih rezervi sjetio sada, kada ih treba koristiti, a ne formirati.

-Robne rezerve se formiraju u vremenima kada je ekonomska situacija dobra, kad imamo viškova, kada je sveopšti ekonomski prosperitet. Tad možemo štedjeti. Potrebna su za to ogromna finansijska sredstva. Nije to samo pitanje kupovine određene količine hrane, nafte i slično, nego treba napraviti ozbiljne skladištne kapacitete, ugovore sa skladištarima itd. – kaže ekonomista Milenko Stanić.

Prema njegovim riječima, rezerve se prave u prosperitetnim vremenima, a troše u kriznim situacijama, kao što je ova sadašnja.

-Suština je da se interveniše u vrijeme poremećaja na tržištu – obično kada nastupni nestašica, ili u uslovima kao što su današnji, kada imamo ozbiljan porast cijena određene robe, kao što je situacija sa naftom i naftnim derivatima. Tada država interveniše robom po nižim cijenama i tako prinudi trgovce da spuste svoje cijene. Jer, ako se dozvoli divljanje cijena, stradaju i građani i privreda – pojašnjava Stanić u izjavi.

Nezavisne novine

The post Šta je Srpska mogla imati U ROBNIM REZERVAMA novcem od „Viaducta“ i Serdarova? appeared first on BLINK.ba.

Banja Luka

Banjaluka u znaku mladosti i jedinstva: Svečano otvoren Svesrpski fudbalski kup FOTO

Objavljeno

na

od

BL Vijesti
banjaluka-u-znaku-mladosti-i-jedinstva:-svecano-otvoren-svesrpski-fudbalski-kup-foto

Banjaluka je večeras postala centar sportskog duha, druženja i zajedništva. Okupljanjem kod Narodnog pozorišta Republike Srpske i svečanim defileom do Hrama Hrista Spasitelja, zvanično je otvoren Svesrpski fudbalski kup, manifestacija koja je u srcu Republike Srpske okupila oko 500 dječaka i 32 ekipe iz svih krajeva regiona i dijaspore.

​Uz bogat kulturno-umjetnički program u kojem su učestvovali KUD „Čajavec“, Haos animatori iz Novog Sada, kao i popularni jutjuberi Đota Freestyle i Stefan Braco Gajić, atmosfera u gradu na Vrbasu bila je ispunjena osmesima, zastavicama i navijačkim uzbuđenjem. Pored domaćih timova i ekipa iz Srbije, na turniru učestvuju i klubovi iz Rumunije, Austrije, Njemačke, Hrvatske, Crne Gore i Sjeverne Makedonije.

​Poruka iz Kosovske Mitrovice: „Očekujemo lijepo druženje, ovde smo kao kod kuće“

​Među posebnim gostima turnira nalaze se i mališani iz Kosovske Mitrovice, čiji su dolazak i prisustvo izazvali posebne emocije svih prisutnih.

​Trener ekipe iz Kosovske Mitrovice, Adi Idrizović, nije krio oduševljenje organizacijom i dočekom u Banjaluci, istakavši da je sport u drugom planu u poređenju sa prijateljstvima koja se ovde grade.

​„Očekujem lijepo druženje prije svega, kao što već i jeste — sjajan turnir! Prvi put smo ovde kada je u pitanju ovaj turnir, a inače nam je ovo već treći put u Banjaluci. Banjaluka je fenomenalan grad, organizatori su top, i zaista sve je najljepše“, izjavio je Idrizović.

​Iako su iza sebe imali dug i naporan put, dječaci iz Kosovske Mitrovice i Metohije na turnir su stigli puni energije i spremni za nadmetanje.

​„Ovo nam je prvi Svesrpski kup na koji smo pozvani kao specijalni gosti iz Kosovske Mitrovice i sa Kosova i Metohije. Prelijepo je i divno iskustvo za djecu. Putovali smo malo duže, ali vrijedilo je. Mi smo došli sa mlađim generacijama, ali najbitnije je da učestvujemo, da se djeca druže i da uživaju, a rezultat je u drugom planu“, poručio je trener Idrizović.

​Više od sportskog turnira

​Svesrpski kup nema za cilj samo da proglasi pobjednike na terenu, već da iz godine u godinu okuplja sve veći broj djece iz Republike Srpske, Srbije, regiona i dijaspore, prerastajući u tradiciju koja spaja generacije.

​Organizatori su poručili da je svaka lopta važna, ali da su fer-plej, međusobno poštovanje i nove uspomene ono što čini prave šampione. Gradom večeras odzvanja poruka jedinstva, a mladim fudbalerima predstoje dani borbe za pehare, ali prije svega — dani za pamćenje.

Nastavi čitati

Banja Luka

Isti scenario, ista lokacija i sumnja da je požar podmetnut: Civilna zaštita očekuje istragu u Vrbanji FOTO/VIDEO

Objavljeno

na

od

BL Vijesti
isti-scenario,-ista-lokacija-i-sumnja-da-je-pozar-podmetnut:-civilna-zastita-ocekuje-istragu-u-vrbanji-foto/video

​Veliki požar koji je prije tri dana izbio u banjalučkom naselju Vrbanja, otvorio je pitanje ljudskog faktora, jer je vatra krenula gotovo sa iste lokacije kao i prije nekoliko godina. Kako za BL portal kažu iz Civilne zaštite Banjaluka, postoji mogućnost da je požar izazvan nekontrolisanim paljenjem ili namjerno podmetnut, zbog čega očekuju detaljnu istragu nadležnih organa.

U požaru, na sreću, nije bilo žrtava ni uništenih objekata, ali je izgorjela značajna površina niskog rastinja, niske šume, bujadi i makije. Portparol Civilne zaštite Banjaluka Ljubinko Spasojević za BL portal kaže da okolnosti pod kojima je požar izbio bude sumnju.

“Sumnjamo da ovdje ima elemenata ljudskog faktora, bilo da je riječ o nekontrolisanom paljenju ili namjerno podmetnutom požaru. Prosto je nemoguće da u 18.20 časova, kada sunce već zalazi i toplota nije toliko jaka, vatra plane sama od sebe“, objašnjava Spasojević.

Prema njegovim riječima, posebno je indikativno to što je vatra izbila na gotovo istoj lokaciji kao i prije tri-četiri godine – ispod streljane, na području prema Jelovcu.

Tada je, kako navodi Spasojević, požar trajao danima, a u njegovo gašenje bio je uključen i Helikopterski servis Republike Srpske. Zbog toga u Civilnoj zaštiti očekuju da nadležni organi utvrde sve okolnosti i tačan uzrok ovogodišnjeg požara.

“Nadležni organi Policije RS moraće sprovesti detaljnu istragu kako bi se utvrdio tačan uzrok“, istakao je Spasojević.

Izgorjela vegetacija

Iako je požar zahvatio veliku površinu, stambeni i pomoćni objekti nisu oštećeni. Nekoliko vikendica nalazilo se u blizini požarišta, ali vatra u nijednom trenutku nije direktno ugrozila kuće.

Konačna procjena obuhvaćene površine još nije završena, a u Civilnoj zaštiti očekuju da će precizni podaci biti poznati do kraja sedmice.

“Izgorjelo je uglavnom nisko rastinje, niska šuma, bujad i takozvana makija na zapuštenom i zaraslom području“, kaže Spasojević.

Vatrogasci se borili gotovo 24 časa

Požar je prijavljen 1. septembra u 18.20 časova, a vatrogasne ekipe na teren su stigle samo minut kasnije. Intervencija je trajala do 2. septembra u 18.45 časova.

U gašenju je učestvovalo 29 vatrogasaca sa osam vozila, a posao im je dodatno otežavao izuzetno nepristupačan teren.

Prema riječima Spasojevića, vozila su mogla prići samo do određene tačke, nakon čega su vatrogasci morali pješačiti još oko pola sata noseći opremu.

“Radi se o veoma nepristupačnom i strmom terenu bez puteva. Naše ekipe su vozilima mogle doći samo do određene tačke, a odatle su momci morali pješačiti pod punim teretom“, opisuje Spasojević, dodajući da je u trenutku rasplamsavanja požara prizor izgledao kao “apokalipsa“.

Ipak, izostanak jakog vjetra pomogao je vatrogascima da spriječe širenje vatre prema naselju.

“Sreća u nesreći je što nije bilo jakog vjetra. Momci su dali sve od sebe i nadljudskim naporima spriječili da se vatra sa Jelovca spusti prema prvim kućama u naselju“, kaže Spasojević.

Požar je sada u potpunosti pod kontrolom i nema opasnosti od njegovog daljeg širenja.

Apel građanima

Iz Odsjeka za poslove civilne zaštite ponovo su apelovali na građane da budu maksimalno oprezni i da se, posebno tokom visokih temperatura, uzdrže od paljenja vatre na otvorenom.

Upozoravaju da jedan trenutak nepažnje može dovesti do brzog širenja vatre i ugroziti imovinu, a u najtežim slučajevima i ljudske živote.

 

Nastavi čitati

Banja Luka

Propao Stanivukovićev projekat: Ništa od Civilnog roka FOTO

Objavljeno

na

od

BL Vijesti
propao-stanivukovicev-projekat:-nista-od-civilnog-roka-foto

Prvi Civilni rok u Banjaluci koji je krajem maja ove godine kao veliki projekat najavio gradonačenik Banjaluke Draško Stanivuković, zasad neće biti realizovan, potvrđeno je za BL portal iz banjalučke Civilne zaštite. Iako je prethodno kao razlog za odgađanje projekta navedena vanredna situacija zbog problema sa vodosnabdijevanjem i angažovanja svih raspoloživih resursa na terenu, nakon dodatnih razgovora sa prijavljenim kandidatima odlučeno je da se obuka stavlja “ad akta”.

Kako je za BL portal rekao Ljubinko Spasojević iz Odsjeka za poslove civilne zaštite, razlog je to što značajan broj prijavljenih trenutno nije u mogućnosti da učestvuje u obuci zbog početka nove školske i akademske godine, ali i drugih ranije preuzetih obaveza.

Civilna obuka mladih trebalo je da bude održana još u julu, u okviru intenzivnog dvadesetodnevnog programa u Krupi na Vrbasu, za koji je bilo predviđeno oko 100 polaznika uzrasta od 18 do 25 godina.

Međutim, realizacija je tada stopirana zbog suše i problema sa vodosnabdijevanjem u Banjaluci.

Iz Civilne zaštite podsjećaju da su njihovi pripadnici i Profesionalna teritorijalno vatrogasno-spasilačka jedinica gotovo dva mjeseca bili angažovani punim kapacitetom, kako tehničkim tako i ljudskim, zbog situacije na terenu.

„Civilnu obuku mladih nismo bili u mogućnosti kvalitetno organizovati u prvobitno planiranom terminu, dok sada sami polaznici nisu u mogućnosti suspendovati ili prolongirati svoje obaveze u srednjim i visokoškolskim obrazovnim ustanovama koje pohađaju“, rekao je Spasojević.

Nakon što su obavljeni dodatni razgovori sa prijavljenim kandidatima, utvrđeno je da bi se obuka u ovom trenutku morala održati u znatno manjem kapacitetu.

U Civilnoj zaštiti, međutim, smatraju da to ne bi bilo opravdano.

„Imajući u vidu da nam je od samog početka cilj da obuka bude kvalitetna, sadržajna i da u njenoj realizaciji učestvuje što veći broj zainteresovanih mladih ljudi, smatramo da u ovom trenutku ne bi bilo opravdano realizovati program u vidno smanjenom kapacitetu“, poručili su oni.

Projekat nije odbačen

Iako prvi ciklus neće biti održan u planiranom terminu, iz Civilne zaštite naglašavaju da od projekta ne odustaju.

Namjera je, kako navode, da se Civilni rok nastavi razvijati i da njegova realizacija bude planirana u narednom periodu, kada bi bilo moguće obezbijediti bolje uslove i veći odziv mladih koji su u mogućnosti da prođu obuku. Za sada, međutim, nije precizirano kada bi novi termin mogao biti određen.

Podsjetimo, javni poziv za prvi Civilni rok bio je otvoren od 25. maja, a prvobitni rok za prijave bio je 24. jun. Nakon toga prijave su produžene do 15. jula.

Iz Civilne zaštite tada nisu željeli saopštiti konačan broj prijavljenih prije zatvaranja poziva, uz obrazloženje da je postojala mogućnost da neko od zainteresovanih u međuvremenu odustane. Tačan broj prijavljenih ni sada ne otkrivaju.

Stanivukovićeva ideja o “jačanju omladine”

Najavljujući svoj idejni projekat, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković objasnio je da mladi nakon srednje škole treba da prođu civilnu obuku, kako bi “radili sklekove, trbušnjake, trčali, jeli pasulj i luk i bili jaki, a ne smotani”.

Iz Gradske uprave tada su najavili da Grad u potpunosti finansira i obezbjeđuje smještaj i ishranu tokom svih dana kampa, prevoz do same lokacije, neophodnu opremu za sticanje znanja, kao i zdravstvenu zaštitu, životno osiguranje i osiguranje u slučaju povrede tokom trajanja programa.

U objašnjenju projekta koji je izazvao burne rekacije Banjalučana, stajalo je da je cilj formiranje tima punoljetnih osoba koje bi se dobrovoljno stavile na raspolaganje gradu u slučaju elementarnih nepogoda, prirodnih katastrofa ili drugih nesreća, ali tek nakon što prođu obuku.

 

Nastavi čitati
Oglašavanje

Aktuelno