Pratite nas na

Novosti

Plenković povukao ručnu Crnoj Gori: Zagreb izbrisao rokove za ulazak u EU, Podgorici poručeno da prvo riješi sporove sa Hrvatskom

Objavljeno

na

Dok crnogorski zvaničnici govore o članstvu u Evropskoj uniji već 2028. godine, iz Brisela stiže hladan tuš. Na zahtjev hrvatskog premijera Andreja Plenkovića iz evropskih zaključaka izbrisani su ključni rokovi za napredak Crne Gore, a Zagrebu je poručeno da otvorena pitanja moraju biti riješena prije nastavka puta ka članstvu.

Hrvatska je još jednom pokazala da drži važnu polugu kada je riječ o evropskim integracijama Crne Gore.

Premijer Andrej Plenković potvrdio je da je Zagreb poslao, kako je rekao, „realnu poruku“ Podgorici i pozvao crnogorske vlasti da se ozbiljno posvete rješavanju otvorenih bilateralnih pitanja.

„Poslali smo realnu poruku Crnoj Gori da prione razgovorima sa Hrvatskom. Želimo da se razgovori nastave i da se riješe otvorena pitanja“, rekao je Plenković nakon sjednice Evropskog savjeta u Briselu.

Izbrisani ključni rokovi

Prema navodima hrvatskih medija, upravo na insistiranje Zagreba izmijenjeni su zaključci Evropskog savjeta o Crnoj Gori.

Iz dokumenta su uklonjeni dijelovi koji su predviđali da do kraja godine budu privremeno zatvorena sva preostala pregovaračka poglavlja, kao i formulacije koje su govorile o što skorijem završetku pristupnog ugovora.

Takav potez mnogi vide kao jasno upozorenje Podgorici da bez dogovora sa Hrvatskom neće biti brzog prolaska kroz završnicu pregovora.

Osam zahtjeva Zagreba

Hrvatska je prethodno svim članicama Evropske unije dostavila dokument sa osam zahtjeva koje Crna Gora treba da ispuni prije dobijanja konačnog zelenog svjetla.

Čak šest zahtjeva odnosi se na poglavlje 23, koje obuhvata pravosuđe i temeljna prava, dok se preostala dva odnose na spoljnu, bezbjednosnu i odbrambenu politiku.

Zagreb tvrdi da se radi o legitimnim pitanjima koja već dugo čekaju rješenje, dok dio crnogorske javnosti smatra da Hrvatska koristi svoju poziciju unutar EU kako bi dodatno usporila Podgoricu.

Milatović sanja 2028. godinu

Istovremeno, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručuje da je cilj države da do 2028. godine postane 28. članica Evropske unije.

On tvrdi da evropski put nije samo zatvaranje pregovaračkih poglavlja, već izgradnja institucija koje funkcionišu nezavisno i u interesu građana.

„Politička volja ne treba da se mjeri učestalošću proevropskih izjava, već spremnošću da se donesu odluke koje suštinski mijenjaju način na koji sistem funkcioniše“, poručio je Milatović.

Put ka EU sve duži?

Iako evropski zvaničnici i dalje ističu da je Crna Gora najnapredniji kandidat sa Zapadnog Balkana, posljednji potez Hrvatske pokazuje da političke prepreke i bilateralni sporovi mogu biti ozbiljnija kočnica od samih reformi.

Zbog toga se u Podgorici sve češće postavlja pitanje da li je evropski cilj za 2028. godinu i dalje realan ili će ga susjedi iz Evropske unije ponovo pomjeriti za neku novu godinu.

Jedno je sigurno: nakon intervencije Zagreba, evropski put Crne Gore više ne zavisi samo od Brisela, već i od spremnosti Podgorice da riješi otvorene račune sa Hrvatskom.

Nastavi čitati
Komentariši

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Novosti

Sjećanje na razorni zemljotres u Banjaluci: Prije 57 godina grad se zatresao, 15 ljudi izgubilo život

Objavljeno

na

od

BL Vijesti

Banjaluku je na današnji dan prije 57 godina pogodio razorni zemljotres magnitude 6,6 stepeni po Rihteru. Život je izgubilo 15 ljudi, 1.117 je povrijeđeno, a grad i više krajiških opština pretrpjeli su ogromna razaranja.

Najtragičniji prizori zabilježeni su u zgradi „Titanik“, gdje je usljed teških konstruktivnih oštećenja poginulo 13 ljudi. U Ulici braće i sestara Kapor stradala je djevojčica dok se igrala u dvorištu, kada se na nju obrušio dio kuće, dok je ispred tadašnjeg restorana „Kozara“ poginuo muškarac.

Razornom potresu prethodio je zemljotres magnitude 5,6 stepeni po Rihteru, koji je 26. oktobra 1969. godine u 16.36 časova pogodio Banjaluku i izazvao prve ozbiljne materijalne štete. Krizni štab tada je donio važne odluke radi zaštite stanovništva, uključujući obustavu nastave, rada predškolskih ustanova i rada u fabrikama i kolektivima.

Dan kasnije, 27. oktobra, uslijedio je još snažniji potres koji je ostavio dubok trag u istoriji grada.

Kazaljke časovnika na Trgu Krajine i danas podsjećaju na tragediju – zaustavljene su na 9 časova, 10 minuta i 56 sekundi, u trenutku kada je razorni zemljotres pogodio grad.

Posljedice nisu osjetili samo Banjalučani. Velika razaranja zabilježena su i u Čelincu, Laktašima, Gradišci, Prnjavoru, Kotor Varošu, Kneževu, Srpcu, Ključu, Jajcu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Kozarskoj Dubici i Novom Gradu, kao i u drugim krajiškim opštinama.

Posebno su stradale obrazovne ustanove i objekti koji nisu bili građeni prema odgovarajućim građevinskim standardima. S druge strane, pojedine istorijske građevine, među kojima su Banski dvor, Narodno pozorište i zgrada Gradske uprave, nisu pretrpjele ozbiljnija oštećenja.

Povodom 57 godina od zemljotresa, danas u 9.11 časova oglasiće se sirene sistema za obavještavanje i uzbunjivanje. Biće emitovan jednoličan ton u trajanju od 60 sekundi, uz glasovnu poruku kojom će biti objašnjen razlog aktiviranja sirena.

Iz Seizmološke službe Republičkog hidrometeorološkog zavoda podsjećaju da se zemljotresi ne mogu predvidjeti, ali da ih treba očekivati. Naglašavaju da posljedice u velikoj mjeri zavise od otpornosti objekata i poštovanja građevinskih standarda.

Ulaganje u seizmičku preventivu zato je direktno ulaganje u bezbjednost građana. Sjećanje na tragediju iz 1969. godine ostaje i upozorenje da spremnost, kvalitetna gradnja i odgovorno planiranje mogu spasiti ljudske živote.

Nastavi čitati

Najnovije

Žmirić spustio rampu Vuleviću: SAJ-u ne trebaju lekcije bivšeg komandanta!

Objavljeno

na

od

BL Vijesti

Komandant Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) Igor Žmirić jasno je odgovorio bivšem komandantu Spasoju Vuleviću, poručivši da pripadnicima elitne policijske jedinice ne trebaju ničija javna upozorenja da bi znali svoje dužnosti, poštovali Ustav i postupali u skladu sa zakonom.

Dok se Srbija suočava sa ozbiljnim političkim tenzijama, Vulević je odlučio da javno apeluje na pripadnike policije i službi bezbjednosti da ostanu vjerni Ustavu, zakonu i profesionalnim obavezama. Međutim, Žmirić je jasno stavio do znanja da pripadnici SAJ-a nisu ljudi kojima je potrebno da ih bivši komandanti putem medija podsjećaju na profesionalne standarde.

„Nema potrebe da bilo koji pojedinac, a posebno ne Spasoje Vulević, podsjeća pripadnike SAJ-a šta su njihove dužnosti, obaveze i profesionalni zadaci. Svi pripadnici ove elitne jedinice su vrhunski profesionalci koji dobro znaju svoju ulogu u sistemu bezbjednosti naše države“, poručio je Žmirić.

Komandant SAJ-a bio je izričit i kada je riječ o pokušajima da se rad bezbjednosnih struktura uvuče u političke obračune. Naglasio je da se sve operativne aktivnosti jedinice zasnivaju na strogom poštovanju Ustava Srbije i važećih zakona.

„Naša dužnost je očuvanje mira, stabilnosti i bezbjednosti svih građana i od te misije SAJ nikada neće odstupiti, bez obzira na pokušaje politizacije rada jedinice u javnom prostoru“, istakao je Žmirić.

U vremenu kada se svaka izjava bezbjednosnih zvaničnika pažljivo prati, komandant SAJ-a poslao je nedvosmislenu poruku da profesionalne obaveze jedinice ne zavise od političkih poruka, javnih apela ili dnevnih polemika. Ustav i zakon ostaju jedini okvir za njihov rad.

Nastavi čitati

Novosti

Kršenje izborne tišine i medijski obračun sa Vučićem: Sporni prilozi N1 i Nove S (VIDEO)

Objavljeno

na

od

BL Vijesti

Izvještavanje televizija N1 i Nova S o Aleksandru Vučiću i Srpskoj naprednoj stranci tokom izborne tišine izazvalo je reakcije i otvorilo pitanje granica medijskog djelovanja uoči glasanja.

Prema navodima iz medija koji su ukazali na ovaj slučaj, N1 je u petak, 23. oktobra, emitovao prilog usmjeren na državni vrh, a zatim ga ponovio nekoliko puta. Riječ je o sadržaju koji je prvi put objavljen dan ranije, prije početka izborne tišine. Kao dodatno sporan naveden je i prilog objavljen tokom noćnog prenosa košarkaške utakmice.

U središtu polemike nije samo sadržaj objavljenih priloga već i trenutak njihovog emitovanja. Izborna tišina uvedena je kako bi se pred glasanje ograničile aktivnosti kojima se birači podstiču da podrže određene političke opcije. Međutim, za N1 i Novu S, po svemu sudeći, ta pravila ne važe.

Član Savjeta REM-a Miloš Garić izjavio je da regulator može da utvrdi eventualno kršenje zakona i pokrene prijave, ali je upozorio da nema punu nadležnost nad prekograničnim televizijama koje su pod regulatornom nadležnošću Luksemburga. Kako je naveo, REM u takvim okolnostima ne može samostalno da naloži isključenje njihovog programa.

Vučić je godinama meta žestokih napada televizija N1 i Nova S, koje ne propuštaju priliku da udare po njemu i njegovoj politici. Međutim, sada se postavlja pitanje da li su pojedini mediji otišli korak dalje, koristeći izbornu tišinu da nastave politički obračun sa predsjednikom SNS-a u trenutku kada on ne može da odgovori na isti način. Dok se od Vučića očekuje da poštuje zakon i uzdrži se od izborne promocije, postavlja se pitanje važe li ista pravila i za one koji svakodnevno izvještavaju o njemu.

Ako su prilozi emitovani i ponavljani tokom izborne tišine na način koji nije u skladu sa propisima, nadležni moraju da utvrde odgovornost i objasne javnosti zašto su takvi postupci dozvoljeni ili zabranjeni. Građani imaju pravo da znaju da li se izborna pravila primjenjuju jednako na sve ili za pojedine medije važe drugačiji aršini.

Nastavi čitati
Oglašavanje

Aktuelno