Miroslav Janković, vršilac dužnosti direktora “Puteva Republike Srpske”, objasnio je kuda će ići trasa buduće saobraćajnice koja će povezati Čelinac sa banjalučkim naseljem Česma i novoizgrađenim mostom preko Vrbasa.

Biće izgrađen i kružni tok

On je pojasnio da navedena dionica obuhvata noovoizgrađeni most u banjalučkom naselju Česma, a dalje će ići kroz ulicu Petra Velikog, gdje je planirana i kružna raskrsnica.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by ЈП “Путеви Републике Српске” – JP “Putevi Republike Srpske” (@putevi_republike_srpske)

“Nakon nje, saobraćajnica se nastavlja u kontinuitetu preko nasipa na desnoj obali Vrbanje, zatim preko novog mosta preko rijeke Vrbanje te dalje poljem do ukrštanja sa ulicom Vladislava Skarića”, naveo je Janković, dodajući da je ovo još jedna gradska saobraćajnica koja trenutno nema kapacitet da primi sav saobraćaj, pišu Nezavisne.

Dalje će ova trasa ići pozadinom parcela neposredno  iza industrijske zone Incela, te izlazi na lokaciju između pekare Biser, odnosno spoj sa magistralnim putem M4, Rebrovac, Čelinac, Kotor Varoš, između pekare Biser i Srpske pravoslavne crkve.

Izrada glavnog projekta, te druga dokumentacija

“I tu planiramo da uradimo kružnu raskrsnicu. Predstoji nam izrada urbanističko-tehničkih uslova, plana parcelacije, a kako bismo mogli rješavati imovinske odnose, izradu glavnog projekta, i da bismo pristupili građevinskim radovima”, kaže on.

Prema njegovim riječima, u najboljem mogućem slučaju, za 12 do 18 mjeseci bi mogli početi sa radovima.

“Finansijska sredstva smo djelimično obezbijedili, a kad dođu radovi, ona će biti potpuno obezbijeđena za izgradnju ovog dijela zaobilaznice. Kada je riječ o kapacitetu zaobilaznice, računska brzina je 80 km/h, sa dvije saobraćajne trake po tri metra i dvije pješačke staze po jedan i po metar”, naveo je Janković.

Dodaje da bi ukupna širina saobraćajnica bila devet metara, kao što je u idejnom rješenju.

Ne bi se uklanjali objekti

“Ova trasa je usvojena nakon izrade četiri idejna rješenja i pokazala se kao najpovoljnija, tj. zahtijevala bi najmanje rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, odnosno ne bi se uklanjao nijedan objekata na postojećoj i na novoj dionici”, ističe on.

Podsjetimo, kako su “Nezavisne novine” nedavno pisale, riječ je o jednom od značajnijih infrastrukturnih projekata na ovom području, koji bi dugoročno trebalo da doprinese rasterećenju saobraćaja između Čelinca i Banjaluke, posebno nakon izgradnje novog mosta preko Vrbasa.

Ipak, do početka izgradnje potrebno je završiti niz administrativnih i pravnih procedura, a iz “Puteva Republike Srpske” upozoravaju da nije moguće precizirati rokove jer dio postupka zavisi od drugih institucija.

Procijenili su da bi, čak i u najpovoljnijem scenariju, cijeli proces do izgradnje mogao trajati tri do četiri godine.

Mlade, svježe, tek ubrane. Tako prodavci na pijaci opisuju povrće koje danas privlači pažnju kupaca, ali ne samo zbog izgleda.

Ima ih skoro na svakom štandu. Žutih, zelenih, šarenih i različitih veličina, piše Srpskainfo.

Mahune su stigle na pijace, ali s njima i cijena zbog koje kupci dobro razmisle prije nego što napune kesu. Kilogram košta 10 maraka, i to najčešće šarene. Žute i zelene su 12 maraka.

Visoku cijenu drži i bijeli luk. Kilogram se prodaje za 12, a na pojedinim štandovima i čak 15 KM.

Krompir se može naći za oko 2 KM po kilogramu, dok cijene paprika počinju od 2,5 KM. Paradajz se prodaje od 3,5 KM.

Dvije kese povrća i ode 30 maraka. Kupila sam tikvice, karfiol, celer, nešto krompira, paradajza i paprika. Sve stalo u dvije vrećice – kaže za Srpskainfo sugrađanka koja, ističe, nedjeljom dolazi na pijacu da kupuje zbog navike, a ne jer je povoljnije nego u marketima.

-Znam ja da ovo sve nije domaće. Ali, pijaca je tradicija još iz mladih dana. Nedjeljom se dolazi i kupuje povrće i voće. Samo da vam kažem da nikada skuplje nije bilo – govori ona.

Radomir Lakić je, čekajući stan, postao i djed. Ratni vojni invalid sa stopostotnim invaliditetom, kojem je amputirana desna noga ispod koljena, nalazi se na konačnoj listi za stambeno zbrinjavanje koju je Grad Banjaluka utvrdio još 2019. godine. Sedam godina kasnije, kaže, nema ni stana ni konkretnog odgovora kada bi mogao da ga dobije.

Njegovo čekanje, kao i čekanje drugih ljudi sa liste, počelo je mnogo prije njenog potpisivanja. Riječ je o prijavama za stambeno zbrinjavanje iz perioda od 2009. do 2012. godine. Nakon godina provjera, prikupljanja dokumentacije i dopuna, Grad je 2019. okončao proceduru, izvršio bodovanje, utvrdio strukturu stanova i formirao konačnu listu, koju je stambena komisija ovjerila i potpisala.

Za dio ratnih vojnih invalida i porodica poginulih boraca, međutim, završetak procedure nije značio i rješavanje stambenog pitanja.

„Od tada po pitanju liste za ratne vojne invalide nije urađeno apsolutno ništa. Pošto sam ratni vojni invalid, mogu govoriti o toj listi jer se nalazim na njoj“, priča Lakić za BL portal.

Na upite i dopise Gradskoj upravi i gradonačelniku, tvrdi, dobijao je različita objašnjenja, ali nijedno rješenje.

„Dobijao sam odgovore da nema stanova, da smo se mogli prijaviti kod Vlade Republike Srpske, kao i da je naša lista propust prethodne administracije. Međutim, konkurs je raspisao Grad Banjaluka. Nismo ga raspisali mi, ratni vojni invalidi“, kaže Lakić.

FOTO: BL PORTAL

Posebno ga boli što, kako navodi, ljude sa konačne liste niko nije pozvao na razgovor i objasnio im šta mogu da očekuju.

„Niko nije pozvao ove ljude na razgovor, da kaže šta je problem i kada će biti riješen. Ako Grad donese odluku, sprovede konkurs, izvrši bodovanje i utvrdi konačnu listu, onda očekujemo da se ta odluka i sprovede“, ističe Lakić.

Prema informacijama koje je, kaže, dobio u UDAS-u, jedini je amputirac u Banjaluci kojem nije dodijeljen stan.

Godine prolaze, odgovora nema

Dok se odgovornost za listu prebacuje na prethodnu administraciju, ljudi koji su na njoj sve su stariji, upozorava Lakić.

„Ovo je pitanje ljudi koji čekaju još od konkursa iz perioda 2009. do 2012. godine. Neki od njih su danas u ozbiljnim godinama. Vrijeme prolazi“, kaže Lakić.

O ovom problemu ponovo se govorilo u junu na sjednici Skupštine grada Banjaluka, kada je odbornik Igor Mandić postavio pitanje zbog čega još nije riješen, o čemu je pisao i BL portal.

Lakić mu zahvaljuje što je temu vratio pred odbornike, ali naglašava da stambeno zbrinjavanje ovih ljudi ne bi smjelo da zavisi od stranačke pripadnosti.

„Zahvaljujem čovjeku i odborniku Igoru Mandiću što je ovo pitanje ponovo pokrenuo. Mene ne zanima njegova politička i stranačka pripadnost. Ovo ne smije biti politika, već čovječnost“, poručuje Lakić.

FOTO: GRAD BANJALUKA/ARHIVA

Rješenje vidi u izgradnji manje zgrade

Ako Grad nema dovoljno raspoloživih stanova, Lakić smatra da bi trebalo razmotriti izgradnju manje stambene lamele.

„Radi se o relativno malom broju ljudi. Govori se o najviše 30 stanova. Ako postoji zemljište i infrastruktura, zašto Grad ne bi napravio jednu lamelu za ovu populaciju? Po procjenama ljudi iz građevinske struke, to ne bi bio projekat koji bi finansijski opteretio Grad“, kaže Lakić.

Vjeruje da bi takav prijedlog mogao da dobije podršku odbornika bez obzira na to kojoj stranci pripadaju.

„Ovo je stvarno sramota za Banjaluku. Mislim da bi svi odbornici mogli stati iza toga“, kaže Lakić.

Iza broja potrebnih stanova, podsjeća, stoje ljudi koji više nemaju vremena za nova višegodišnja čekanja.

„Mi govorimo o ljudima koji stare dok čekaju da im se riješi pitanje koje je trebalo biti riješeno davno. Neki možda neće ni dočekati da vide konačno rješenje“, upozorava Lakić.

Prema njegovim riječima, neriješenih pitanja ima i među porodicama poginulih boraca. Navodi da je najmlađe dijete poginulog borca u ovoj kategoriji rođeno 1996. godine, što znači da danas ima oko 30 godina.

„I dalje nisu ispunjene sve obaveze prema njima“, tvrdi Lakić.

FOTO: BL PORTAL/DUŠKO SAVIĆ

Umjesto novog čekanja, razmišljaju i o tužbi

Ukoliko pomaka ne bude, Lakić kaže da ljudima sa liste preostaje i mogućnost da tuže Grad zbog, kako navodi, neispunjavanja obaveza.

Od gradske administracije očekuje da objasni zašto konačna lista, nakon svih provjera i procedure završene 2019. godine, još nije sprovedena do kraja i kada će preostali ljudi sa nje biti stambeno zbrinuti.

„Znate, kada su godišnjice, datumi iz rata, svima su puna usta boraca i brige o njima, a ovo stoji neriješeno“, kaže Lakić za BL portal.

Koliko to čekanje traje, najbolje opisuje promjenama u sopstvenoj porodici.

„Ja sam u međuvremenu postao i djed. Volio bih da bar u tom obećanom stanu žive moja djeca i unučad, ako ne ja“, zaključuje Lakić.

BL portal se povodom ovog problema obratio Gradskoj upravi Banjaluka. Odgovor ćemo objaviti čim ga dobijemo.