Studentski parlament Univerziteta u Sarajevu oštro je reagovao na zaključke Unije studenata Republike Srpske i Studentskog parlamenta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, a svojim saopštenjem otvorio je novo pitanje – da li dio sarajevske akademske zajednice pokušava da diskredituje studentske inicijative iz Republike Srpske zato što se ne uklapaju u političke stavove Sarajeva.

Povod za reakciju jesu zaključci usvojeni na zajedničkoj sjednici studentskih predstavnika iz Srpske, kao i najavljeni skup 15. oktobra u Istočnom Novom Sarajevu. Posebno su zasmetale poruke da Republika Srpska nije genocidna tvorevina i da je „Drina kičma, a ne granica“.

Umjesto da studentski dijalog bude prilika za suočavanje s različitim stavovima, sarajevski studentski parlament posegnuo je za teškim kvalifikacijama, uz pozivanje na pravosnažne presude i odredbe Krivičnog zakona BiH. U saopštenju se od nadležnih institucija traži i pravovremeno postupanje, što dodatno otvara pitanje da li se politički i istorijski sporovi pokušavaju prenijeti na teren institucionalnog pritiska na studentske organizacije.

Smeta im poruka da Srpska nije genocidna tvorevina

Posebno je indikativno što je među glavnim tačkama sporenja upravo poruka da Republika Srpska nije genocidna tvorevina. Njome se odbacuje kolektivno pripisivanje odgovornosti cijelom entitetu i njegovim građanima zbog zločina za koje su odgovarali pojedinci.

Pravosnažne presude za ratne zločine predstavljaju sudski utvrđene činjenice, ali one same po sebi ne znače da se odgovornost može pripisivati cijelom narodu ili da se Republika Srpska može poistovjećivati s genocidom. Upravo je razlika između individualne krivične odgovornosti i kolektivne stigmatizacije pitanje o kojem bi akademska zajednica trebalo da vodi argumentovanu raspravu.

Drina kao granica – još jedan razlog za političke podjele

Reakciju iz Sarajeva izazvala je i poruka „Drina je kičma, a ne granica“, koju Studentski parlament Univerziteta u Sarajevu tumači kao moguće osporavanje državne granice BiH.

Međutim, kulturne, istorijske i porodične veze ljudi sa obje strane Drine ne mogu se svesti isključivo na pitanje državnih granica. Za građane Republike Srpske, veze sa Srbijom predstavljaju važan dio istorijskog i kulturnog identiteta, a njihovo njegovanje ne podrazumijeva automatski osporavanje bilo čije teritorijalne cjelovitosti.

Umjesto da se svaka poruka o srpskom identitetu unaprijed posmatra kroz prizmu političkog sukoba, bilo bi korisnije otvoriti prostor za dijalog o tome kako se mogu istovremeno poštovati ustavni poredak BiH i pravo na njegovanje nacionalnog, kulturnog i istorijskog identiteta.

Reakcija sarajevskih studenata tako je pokazala da su i studentske inicijative postale dio šireg političkog i identitetskog sukoba. Ostaje pitanje da li će akademska zajednica doprinijeti smirivanju tenzija i međusobnom razumijevanju ili će se različiti stavovi mladih nastaviti posmatrati kroz političke podjele koje već godinama opterećuju odnose u BiH.

Zbog najavljenih radova sutra će doći do redukcije u isporuci električne energije, saopšteno je iz Elektrokrajine.

Dio naselja Borkovići (Mirnići) sutra ostaje bez stuje od 09:00 do 12:00 časova.

Od 09:00 do 12:00 časova struje neće imati dijelovi ulica Milovana Hrvaćanina i Save Ljuboje, dok dijelovi ulica Vladislava Skarića i Mis Adeline Irbi neće imati od 09:00 do 14:00 časova.

Bez struje će sutra ostati i dijelovi ulica Braće Mažar i majke Marije, Cara Dušana, Kninska, Kralja Petra I Karađorđevića br. 45-87, Marije Bursać i Vojvode Momčila u periodu od 09:00 do 15:00 časova.

Izgradnja i proširenje vodovodne mreže trenutno je u toku na više lokacija u Banjaluci.

Mirna Savić Banjac, gradski menadžer, obišla je sa saradnicima zaselak Račići i Ulicu drakulićkih žrtava.

“U Račićima radimo vodovodnu mrežu u dužini od oko 800 metara za oko deset domaćinstava. Sve ovo je dokaz da nijedno mjesto nije zaboravljeno”, kazala je ona.

U obilasku radova u Ulici drakulićkih žrtava kazala je kako se na toj lokaciji izvode dva kraka vodovodne mreže, čime će biti riješeno pitanje vodosnabdijevanja za oko 25 domaćinstava.

“Moram da napomenem da smo u okviru projekata ‘Voda 3’ izdvojili milion i po KM. U ovom momentu mi radimo Grab, Jagare i Ponir, a mnogo domaćinstava će biti pokriveno u područjima gdje radimo sekundarne vodovodne mreže. Pored toga, radovi se izvode i u Karađorđevoj ulici, Ulici Blagoja Parovića, u Piskavici, Bistrici, Racunama”, naglasila je ona, dodajući kako je izgradnjom vodovodnog sistema “Tunjice 1” i “Tunjice 2” veliki postotak banjalučke teritorije obezbijeđen u pogledu vodosnabdijevanja, pišu Nezavisne.