Više od 600 djece je pregledano, a problem ne nestaje, već je sve ozbiljniji. To je poruka ljekara banjalučkog Doma zdravlja, koji su utvrdili da je više od 20 odsto budućih prvačića gojazno, dok se kod svakog petog bilježe određena odstupanja u razvoju.

Ovi podaci, iako na prvi pogled djeluju kao statistika, zapravo otkrivaju mnogo dublji problem, kažu ljekari, a to je način života koji se mijenja brže nego što društvo uspijeva da ga prati.

Prof. dr Milena Brkić, endokrinolog, za BL portal kaže da se u praksi sve češće susreće sa djecom koja već u najranijem uzrastu imaju povišen indeks tjelesne mase i poremećaje metabolizma.

„U posljednje vrijeme imamo veliki broj djece sa većom kilažom od dozvoljene. Razlog je najčešće nezdrav način ishrane, ali i nedovoljna fizička aktivnost“, kaže Brkić za BL portal.

Kako navodi, problem se ne može posmatrati izolovano, jer ishrana i kretanje moraju ići zajedno, a navike se, prema njenim riječima, formiraju mnogo ranije nego što se obično misli.

„Treba od ranog uzrasta voditi računa o zdravim obrocima i uvesti organizovaniji pristup ishrani, čak i kroz školske kantine ili slične modele. Takođe, fizička aktivnost mora biti svakodnevna i djeci predstavljena na način koji ih motiviše, a ne kao obaveza“, ističe ona.

Poseban problem, dodaje, predstavlja prekomjerno korišćenje telefona i društvenih mreža, koje djecu udaljavaju od kretanja, igre i boravka u prirodi.

„Društvene mreže i telefoni stvaraju pasivnost, utiču na kreativnost i dovode do toga da djeca ne znaju kako da kvalitetno ispune slobodno vrijeme“, upozorava Brkić.

Posljedice ovakvog načina života, kako ističe za BL portal, ne ostaju samo na gojaznosti. Dugoročno, povećava se rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema u odraslom dobu.

„Ako se u djetinjstvu ne riješi problem, kasnije dolazi do dijabetesa tipa 2, koji je nekada bio karakterističan za odrasle. Sve češće se javlja i kod mladih“, navodi ona.

Zabirnjavajuće hormonske promjene

Brkić upozorava i na sve veći broj hormonalnih poremećaja kod djece, uključujući probleme sa štitnom žlijezdom, a broj djece koji imaju taj problem je uznemirujući.

„U posljednje vrijeme imamo sve više djece u osnovnim školama sa Hašimotovim tireoiditisom. To nije rijetkost kao ranije. Bolest ne bira godine, ako je dijete mlado ne znači da ne može imati ovaj problem koji apsolutno nije zanemarljiv“, kaže ona.

Osim ishrane i kretanja, važnu ulogu, prema njenim riječima, ima i porodično okruženje. Roditelji, ističe, često nemaju dovoljno vremena za djecu, dok svakodnevne navike postaju sve više digitalne i udaljene od zajedničkog provođenja vremena.

„Roditelji bi trebalo više vremena da provode sa djecom, da se udalje od telefona i društvenih mreža i budu aktivno uključeni u njihove živote“, naglašava Brkić.

Ne pretjerujte s džeparcem!

Kao jedan od faktora koji dodatno pogoršava situaciju, doktorka Brkić navodi i sve veće iznose džeparca, koji djeci omogućavaju lak pristup nezdravoj hrani.

„Djeca sa prosječnim ili većim džeparcem često kupuju brzu hranu i proizvode lošeg nutritivnog kvaliteta“, dodaje ona.

Na kraju, Brkić upozorava da se ne smije čekati da se problemi manifestuju u kasnijem uzrastu.

„Poremećaji metabolizma i nezdrav način života dovode do problema vrlo rano, i zato se mora reagovati na vrijeme“, zaključuje ona.

Nikolina Stojanović, BL portal